Patološka stanja oka

Oko je složen organ. Ono je osjetljivo na niz problema uzrokovanih okolišem, starenjem i genetskim čimbenicima.

Što je strabizam?

Razrokost ili gledanje u križ

Razrokost je stanje u kojem se oči fokusiraju u različitim smjerovima. Ovo stanje može dovesti do mutnog i dvostrukog vida, te lijenog oka.

Oko je povezano sa šest mišića.

Ti mišići rade zajedno kako bi kontrolirali smjer našeg pogleda. Ukoliko nisu sinkronizirani, može doći do razrokosti.

1 od 20 djece je razroko. Mnoge bebe povremeno škilje do dobi od oko tri mjeseca kada se njihov vid razvija. Razrokost se obično pojavljuje prije dobi od pet godina, ali može početi i kasnije u djetinjstvu ili čak u odrasloj dobi. Ukoliko se ne liječi, kod djeteta može uzrokovati lijeno oko jer mozak uči ignorirati signal kojeg je poslalo slabije oko. Ako uočite razrokost kod vašeg djeteta nakon ove dobi, Obratite se liječniku opće prakse.

Primijetit ćete – da jedno oko gleda ravno, dok se drugo okreće, unutra, van, gore ili dolje i na taj način prepoznati razrokost. Rezultat toga je taj da mozak dobiva dvije vizualne slike, tako da razroka osoba može vidjeti mutno ili dvostruko. Razrokost može biti konstantna ili isprekidana, a obično se detektira tijekom rutinskog pregleda očiju. Oči se mogu križati pri pokušaju fokusiranja predmeta koji se nalazi blizu ili daleko. Oči koje se okreću prema van mogu biti izraženije kada je dijete umorno.

Liječenje – razrokost je potrebno liječiti što prije. Naočale, vježbe za oči, povez na oku, injekcije botulinum toksina ili operacije primjenjuju se protiv razrokosti. Ukoliko vi ili vaše dijete pokazuje simptome razrokosti naručite se za pregled kod vašeg oftamologa.

Što je ambliopija?

Lijeno oko

Ambliopija (ili lijeno oko) uglavnom zahvaća djecu, i obično ju je lako liječiti. Međutim, ukoliko se ne liječi, može trajno utjecati na vid.

Lijeno oko u djetinjstvu

Lijeno oko obično se razvija od oko četvrte godine života. To se događa kada se smanji količina svjetlosti koja ulazi u jedno oko, što rezultira različitom kvalitetom vida jer je jedno oko slabije od drugog. Tijekom vremena mozak može ‘naučiti’ ignorirati slike dobivene od slabijeg oka i prihvatiti samo one iz jačeg oka.

Zašto se to događa? – Lijeno oko uzrok je određenih čimbenika koji utječu na vid:

Razrokost (strabizam): problemi s očnim mišićima dovode do toga da oči nisu usmjerene u isto mjesto.
Teška dalekovidnost ili kratkovidnost: nesposobnost jednog oka da ispravno fokusira može prisiliti jače oko da jače radi, a drugo oko da se ‘ulijeni’.
Kongenitalna katarakta: obično prisutna pri rođenju, kongenitalna katarakta u jednom oku može uzrokovati mutan vid u oku djeteta, prisiljavajući drugo oko da jače radi.

Kako ga uočiti – Ne postoje specifični simptomi lijenog oka, ali djeca imaju tendenciju da s oštećenim okom mutnije vide. Roditelji bi mogli primijetiti dijete koje drži glavu pod kutem da bi vidio udaljene predmete. Ponekad djeca uzastopno pokrivaju jedno oko, ili razviju naviku škiljenja.

Liječenje – Lijeno oko obično se jednostavno liječi, ali liječenje može potrajati. Ako se ne liječi, vid može biti trajno ugrožen. Ambliopiju se može dijagnosticirati u dobi od pet ili šest godina. Potrebno je riješiti temeljni problem – na primjer, dioptrijske naočale mogu ispraviti fokus slabijeg oka. Bolje oko će se možda na neko vrijeme morati pokriti povezom kako bi zahvaćeno oko ojačalo. Dogovorite pregled kod optičara ako sumnjate da vaše dijete ima lijeno oko.

Sindrom računalnog vida – utjecaj digitalnih zaslona

Bilježi se porast korištenja digitalnih uređaja

Budući da sve više ljudi dugo gleda u digitalne ekrane, raste i sindrom računalnog vida (SRV). Smatra se da, u razvijenim zemljama, između 50% i 80% ljudi pate od tog sindroma na dnevnoj bazi. Uobičajeni simptomi uključuju:

Naprezanje oka
Umor oka
Gubitak fokusa
Zamagljeni ili dvostruki vid
Glavobolja, bol u vratu i ramenima
Suho oko

SRV čimbenici rizika

Dugotrajno korištenje zaslona: kada gledaju u zaslon vaše oči moraju raditi više, te podešavati fokus u različitim smjerovima i mijenjati ga. Naša stopa treptanja se smanjuje upola i često će doći do škiljenja, te posljedično tome do suhih očiju.
Računalne igrice: igranje je povezano s naprezanjem oka jer je oko prisiljeno često skakati između različitih točaka fokusa.
Okolina: loše osvjetljenje, blještanje zaslona i loš položaj sjedenja.

Jeste li znali?

Neliječeni problemi s vidom kao što su dalekovidnost, astigmatizam i prezbiopija uzrokovat će škiljenje i naprezanje očiju dok koristite digitalne uređaje – povećavajući šanse za razvoj SRV-a.

Napomena korisnicima računala

Primjenjujte pravilo 20-20-20. Svakih 20 minuta pauzirajte 20 sekundi i pogledajte predmete na udaljenosti od 6 metara. Ovo pravilo će spriječiti kratkovidnost i zamor očiju.

Što su katarakte?

Zamućenost očne leće

Katarakta je stanje kad vaša očna leća postane mutna, a vaš vid zamućen. To je svakako vrlo česta pojava koju uglavnom počinjemo uočavati u starijoj dobi.

Simptomi katarakte

Katarakte se razlikuju po stupnju zamućene/plave mrlje koja se oblikuje na očnoj leći. Drugi simptomi katarakte uključuju sve mutniji, zamućeniji ili zamagljeniji vid. Mogu dovesti do otežanog vida noću ili u uvjetima žarke svjetlosti. Vaše oko počinje vidjeti žute ili smeđe boje, a ponekad se razvija i dvostruki vid ili halo efekt.

Faktori rizika

Briga o očima u starijoj dobi pomaže pri sprečavanju nastanka katarakte.

Čimbenici rizika za nastanak katarakta uključuju:

Povijest bolesti u obitelji
Pušenje
Prekomjerno izlaganje očiju UV zračenju
Redovno uživanje u prekomjernom alkoholu
Dijabetes
Operacija oka zbog određene bolesti oka
Operacija oka zbog određene ozljede oka
Liječenje kortikosteroidima

Briga o kataraktama

Razmislite o vašem okruženju – rad ili čitanje u svjetlijem okruženju pomoći će vam da vidite jasnije. Dioptrijske naočale također će vam pomoći da ojačate oči. Tijekom vremena, stanje bi se moglo pogoršati, a na kraju će biti potrebna operacija kojom će se očna leća zamijeniti umjetnom. Uklanjanje katarakta je najčešći kirurški zahvat u razvijenom svijetu i traje samo 15 minuta

Što je sindrom suhoh oka?

Sindrom suhog oka ili keratoconjunctivitis sicca, čest je uzrok nadraženih očiju.

Suhe oči mogu zahvatiti svakoga

Stanje se ipak češće pojavljuje kod starijih osoba, jer su tad suzne žlijezde obično manje produktivne.

Što je sindrom suhog oka? – Kada trepnete, suzni film unutar svakog očnog kapka širi suze preko prednjeg dijela očiju i održava njihovu vlažnost. Uzrok suhih očiju može biti problem sa suznim filmom. Ovo stanje ipak ne dovodi do trajnog oštećenja vida.

Kako to uočiti – Stanje obično zahvaća oba oka. Osim što osjećate suhoću i nadraženost, vaše oči mogu izgledati crvene, možete osjetiti grebanje ili peckanje. Moguć je i blago zamućeni vid ili osjetljivosti na svjetlost, a kada se probudite kapci će vam možda biti sljepljeni. Vjerojatno ćete osjećati nelagodu dok nosite kontaktne leće.

Kako se to događa – Sljedeći čimbenici mogu uzrokovati sindrom suhog oka

Suhe oči su nuspojava konzumacije određenih lijekova
Uzrok suhih očiju su i neke bolesti, poput artritisa. Osobe koje imaju problema sa štitnjačom možda neće moći potpuno zatvoriti oči, čak i kad spavaju
Izlaganje klimi, centralnom grijanju ili vjetrovitim uvjetima
Oštećenje kapaka (npr. ozljeda oka)
Upala kapaka (blefaritis)
Mekane kontaktne leće
Sjögrenov sindrom – riječ je o autoimunoj sustavnoj upalnoj bolesti, obilježenoj suhoćom ustiju, očiju i drugih sluznica. Najčešći je u sredovječnih žena.

Liječenje – Sindrom suhog oka može se liječiti umjetnim suzama (kapima ili gelom za oči) ili nanošenjem masti za oči koja je u ljekarni dostupna bez recepta. Međutim, uvijek je najbolje posavjetovati se sa svojim oftamologom. Korisnici kontaktnih leća trebali bi provjeriti koje proizvode smiju koristiti.

Lijekovi dostupni bez recepta trebali bi izliječiti sindrom suhog oka u roku od otprilike tjedan dana; komplikacije nisu uobičajene. Ukoliko se simptomi i dalje javljaju, posjetite liječnika ili oftamologa kako bi vam izdali lijek na recept i provjerili radi li se o ozbiljnijem problemu.

Što je daltonizam?

Poremećenost prepoznavanja boja. Daltonistima je teško ili nemoguće vidjeti određene boje. Neki uopće ne vide boju, iako je to rijetkost.

Zbog čega se to dešava?

Daltonizam je često nasljedan i prisutan pri rođenju. Daltonizam može biti i simptom drugih problema s očima, kao što su glaukom, katarakte ili makularne degeneracije (AMD). Bolesti poput multiple skleroze i dijabetesa također mogu dovesti do poremećenosti prepoznavanja boje dok promjene vida koje se razvijaju s dobi mogu utjecati na percepciju boja.

Kako ga prepoznati – daltonisti ponekad teško razlikuju određene boje, na primjer crvene, naranđaste, žute, zelene i smeđe – najčešće im crvena i zelena boja izgledaju isto. Daltonistima je ponekad teško razlikovati bljeđe od tamnijij nijansi.

Liječenje – daltonizam nije moguće izliječiti, ali filteri na naočalama ili obojenim kontaktnim lećama mogu povećati sposobnost razlikovanja određenih boja. Obratite se oftamologu kako biste ovaj problem držali pod kontrolom.

Testiranje daltonizma

Ishihara test vida za raspoznavanje boja provest će vaš optičar i testirat će poremećaje s crvenom i zelenom bojom. Ispitivanje se sastoji od niza obojenih ploča od kojih svaka sadrži krug točaka u izglednom slučajnom uzorku. Unutar obrasca nalazit će se oblici ili brojevi napravljeni točkama koje će pojedinci koji ne pate od daltonizma jasno vidjeti.