Bolesti oka
Ukoliko sumnjate da patite od neke bolesti oka, trebali biste potražiti pomoć vašeg oftamologa ili liječnika. Evo nekoliko uobičajenih bolesti oka na koje treba pripaziti.
Što je konjuktivitis?
Konjunktivitis, koji se također naziva ružičastim ili crvenim okom, može uzrokovati svrbež očiju, suzenje i sivožućkasti sluzavo-gnojni iscjedak. Prilično ga je jednostavno držati pod kontrolom i liječiti.
Upala konjunktive
Konjunktiva je tanki sloj tkiva koji prekriva vanjsku površinu oka. Konjuktivitis može utjecati na jedno ili na oba oka. Dolazi u različitim oblicima:
-
Infektivni konjuktivitis – bakterijske ili virusne infekcije, kao što je prehlada, mogu dovesti do ovog vrlo zaraznog oblika bolesti. Može biti uzrokovan i zaraženim kontaktnim lećama ili kontaminiranim make-upom.
- Alergijski konjuktivitis – alergijske reakcije na pelud, životinjsku dlaku ili grinje mogu dovesti do upale konjunktive.
- Iritirajući konjuktivitis – tvari poput klorirane vode, šampona ili onečišćenja zraka mogu nadražiti oči. Ispadanje trepavica također može dovesti do ovog oblika konjunktivitisa.
Kako ga prepoznati – oči će biti crvene i upaljene, a može se zamijetiti i gusti žuti iscjedak, koji se preko trepavica stvrdne, osobito nakon spavanja. Suzne oči i svrbež također su česti simptomi. Neki ljudi mogu osjetiti pečenje ili žuljanje u očima, ili otečene kapke. Infektivni konjunktivitis može biti popraćen simptomima poput onih koji prate prehladu, kao što su groznica ili grlobolja. Alergijski konjuktivitis često se pojavljuje u vezi sa simptomima peludne groznice, kao što je kihanje, te curenje iz nosa i svrbež.
Liječenje – Konjunktivitis se povlaći sam kroz nekoliko dana ili kroz tjedan dana. Ljepljive naslage na kapcima potrebno je pažljivo obrisati vatom i vodom. Iritirajući konjunktivitis trebao bi se povući čim se ukloni nadražujuća tvar, poput ispale trepavice. Ukoliko se ne povuće, bit će ga potrebno liječiti:
- antibiotskim kapima za oči ili mašću koje je moguće prepisati za infektivni konjuktivitis
- antihistaminima koje je moguće prepisati za alergijski konjuktivitis
- dijete s neonatalnim konjuktivitisom odmah treba posjetiti liječnika
S bilo kojim oblikom konjuktivitisa, savjetuje se izbjegavanje upotrebe kontaktnih leća sve dok simptomi ne nestanu. Također je potrebno redovito prati ruke i spriječiti širenje bolesti.
Što je glaukom?
Ponekad je glaukom teško prepoznati jer simptomi variraju ovisno o ozbiljnosti. Stoga je preporučljivo redovno pregledavati oči.
Postoje četiri osnovna oblika glaukoma
Glaukom je nakupljanje tlaka u oku koji oštećuje vidni živac.
- Kronični glaukom otvorenog kuta – Ovo je najčešći oblik glaukoma. Tlak unutar oka se povećava kada se cjevčice koje dopuštaju da tekućina prirodno prolazi iz oka umjereno blokiraju. Često nema ranih simptoma, a kod mnogih se ljudi dijagnosticira tijekom redovnog pregleda oka. Mogući znakovi uključuju tunel viziju i postupni gubitak perifernog (bočnog) vida.
- Akutni glaukom zatvorenog kuta – To se često događa brzo, s iznenadnim i akutnijim blokiranjem protoka tekućine iz oka. Može biti popraćen teškom boli, promijenjenom (pogotovo u okolnostima slabog osvjetljenja) i zamagljenom vidu, te halo pojavama oko svjetala. Ostali znakovi uključuju crvene oči, glavobolju, mučninu i povraćanje.
- Sekundarni glaukom – povećanje tlaka u oku također može biti rezultat drugih problema s očima ili ozljede oka, operacije ili lijekova.
- Razvojni glaukom (kongenitalni glaukom) – Ova vrsta glaukoma se obično pojavljuje kod rođenja ili ubrzo nakon toga. Dijete možda ne želi otvoriti oči u osvijetljenim uvjetima, a oko može izgledati zamagljeno ili suzno. Rijedak je, ali može biti ozbiljan jer ga uzrokuje kongenitalna abnormalnost.
Liječenje glaukoma
Glaukom nije moguće izliječiti, ali ga je moguće držati pod kontrolom. Ako se ne liječi, može uzrokovati trajno oštećeni vid
. Za glaukom otvorenog kuta postoje razni načini za usporavanje stvaranja tlaka kako bi se smanjilo oštećenje: kapi za oči, oralni lijekovi, operacije (uključujući lasersku kirurgiju) i drenažni implantati. Glaukom zatvorenog kuta je hitno stanje u medicini koje je odmah potrebno riješiti kako bi se spriječila trajna sljepoća. Oftamolozi će raditi s pacijentima kako bi ostale oblike glaukoma držali pod kontrolom.
Što je senilna makularna degeneracija – AMD?
Senilna makularna degeneracija (AMD) je vrlo čest oblik oštećenja vida. Jedna na deset osoba starijih od 65 godina pati od neke r
azine AMD-a.
Simptomi AMD-a
Središnji vid postaje mutan što dovodi do poteškoća pri prepoznavanju lica i aktivnosti poput vožnje i čitanja. Smanjuje se percepcija živahnih boja, a ravne linije izgledaju iskrivljene ili valovite. Neki pacijenti koji boluju od AMD-a postaju osjetljivi na sjajno svjetlo, te iako AMD neće dovesti do potpunog sljepila, obično utječe na oba oka.
Postoje dva glavna oblika AMD-a – oba se razvijaju kada makula, sitni dio mrežnice, počinje propadati.
Suhi AMD – je najčešći oblik AMD-a. Nastaje kada su stanice makule oštećene zbog nakupljanja otpadnih proizvoda. Gubitak središnjeg vida može se razvijati kroz duže razdoblje. Ne postoji specifičan oblik liječenja, ali dobra prehrana može usporiti napredovanje stanja i smanjiti rizik od pretvaranja u mokri AMD. Leće koje povećavaju, knjige s velikim slovima i vrlo jaka svjetla mogu olakšati čitanje.
Što je keratokonus?
Normalno je da su rožnice postupno zakrivljene. Keratokonus nastaje kada se rožnica stanji i mijenja u koničan oblik. To može dovesti do niza problema s vidom.
Simptomi keratokonusa
Keratokonus uglavnom ne uzrokuje bol. Može se iznenada razviti ili napredovati kroz nekoliko godina. Rožnica povezuje dijelove oka, tako da osim fizičke promjene u samom obliku rožnice, znakovi bolesti uključuju i:
- Glavobolju
- Nadraženost očiju
- Naprezanje očiju
- Zamagljen vid
- Osjetljivost na svjetlost
- Progresivna kratkovidnost
- Svjetlucanje i halo pojave oko svjetala
Držanje keratokonusa pod kontrolom
Blage simptome moguće je držati pod kontrolom korištenjem naočala ili kontaktnih leća – tvrde kontaktne leće su najučinkovitiji tip za korekciju učinaka keratokonusa. Redoviti posjet vašem optičaru pomoći će u ranoj dijagnozi. U teškim slučajevima moguće je zatražiti medicinski zahvat s kojim će vas vaš liječnik detaljnije upoznati.